Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili bolje online iskustvo i uslugu; nastavkom, pristajete na korištenje kolačića u skladu s našom Izjavom o privatnosti

Pioneer A DuPont Business
Croatia | Select Your Location >

 

Kukuruzna zlatica

Kukuruzna zlatica

 Kukuruzna zlatica proširila se čitavom Hrvatskom i već čini znatne ekonomske štete. Prezimljuje na kukuruzištima, a ličinke se uglavnom hrane samo korijenjem kukuruza. Kukuruz se izvali i padne na tlo te se gubi prinos. Glavne mjere kontrole kukuruzne zlatice su plodored i sjetva sjemena tretiranog insekticidima.

BIOLOGIJA ŠTETE

Kukuruzna zlatica na jesen odloži jaja u tlo. Jaja prezime u oraničnom sloju, gdje se tijekom svibnja i lipnja izlegu ličinke koje se hrane prvenstveno korijenom kukuruza.

Uslijed smanjenja mase korijena, biljka nije u mogućnosti uzimati dovoljne količine hranjiva i vode pa dolazi do smanjenja prinosa. Isto tako dolazi i do polijeganja kukuruza jer nije dovoljno zakorijenjen. Nakon što kukuruz polegne, „nastoji” se izdignuti i dolazi do pojave tzv. guščjeg vrata, po čemu se vrlo lako može utvrditi da se radi o napadu kukuruzne zlatice.

Kod tako poleglog kukuruza dolazi do gubitaka u prinosu jer kombajn ne može pobrati polegle klipove sa tla. U srpnju iz tla izlaze odrasli insekti koji se hrane svilom kukuruza i koji mogu narušiti oplodnju kukuruza i na kraju smanjiti prinos, što je rjeđe u merkantilnoj, a češće u sjemenskoj proizvodnji.

MJERE SUZBIJANJA KUKURUZNE ZLATICE

Plodored može biti vrlo učinkovita mjera suzbijanja kukuruzne zlatice jer kukuruzna zlatica odlaže jaja u polja kukuruza. Kada se nakon kukuruza na istom polju zasije neka druga kultura, ličinke koje se lijeću iduće godine iz-gladne i uginu jer nema dovoljno hrane. I kad se nakon toga na to polje nakon godinu dana ponovo posije kukuruz, u  tlu nema dovoljno jaja koja mogu proizvesti toliko veliku populaciju koja bi mogla nanijeti veće ekonomske štete. 

 

 

1D470833-5797-868C-C57B-8F30CD890E70