Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili bolje online iskustvo i uslugu; nastavkom, pristajete na korištenje kolačića u skladu s našom Izjavom o privatnosti

Pioneer A DuPont Business
Croatia | Select Your Location >

 

Tehnologija_proizvodnje_SF

 

OSNOVNE MJERE ZA USPJEŠNU PROIZVODNJU SUNCOKRETA 

 

Napisao: prof. dr. Milan Pospišil 

Suncokret (Helianthus annuus L.) je najznačajnija uljarica za proizvodnju jestivog ulja u R. Hrvatskoj. Uzgaja se na 35.542 ha, a ostvaruje prosječan prinos od 2,32 t/ha (prosjek 2004.-2008. godina) što je na razini ili više od prinosa u nama susjednim državama. 

Hibridi suncokreta koji se trenutno u nas uzgajaju imaju 46-52% ulja u apsolutno suhom sjemenu. U svijetu su posljednjih godina stvoreni hibridi s različitom kvalitetom ulja. Posebnu vrijednost predstavljaju oleinski hibridi suncokreta sa sadržajem oleinske kiseline u ulju iznad 80%. Suncokretovo ulje je jedno od najkvalitetnijih biljnih ulja za humanu konzumaciju. U nekim državama ulje suncokreta se koristi i za proizvodnju biodizel goriva.

 

Za uspješnu proizvodnju suncokreta nužni su:

  • odgovarajući ekološki uvjeti,
  • pravilno odabrani hibridi za svako proizvodno područje,
  • dobro educirani proizvođači, 
  • provođenje suvremene tehnologije proizvodnje,
  • odgovarajuća mehanizacija za proizvodnju suncokreta.

 

Zahtjevi suncokreta prema ekološkim uvjetima 

Iako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa. Prinos sjemena i ulja suncokreta ovisi o količini oborina u fazi intenzivnog porasta i fazi nalijevanja sjemena. U našim proizvodnim područjima, ako oranje obavimo na vrijeme, tijekom jesensko-zimskog razdoblja može se u tlu akumulirati do 200 mm/m2 vode, što je značajna rezerva vlage za sušna razdoblja tijekom vegetacije. Za normalan rast i razvoj suncokretu je potrebno još oko 300 mm oborina tijekom vegetacije. Međutim, ako veća količina oborina padne u drugom dijelu vegetacije (srpanj-kolovoz), ona pogoduje pojavi i širenju bolesti suncokreta, koje značajno smanjuju prinos. Suncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala u Slavoniji i Baranji. Najviše mu odgovaraju plodna, drenirana tla, neutralne reakcije. Na slabije plodnim tlima potrebno je obilnije gnojiti (prema analizi tla), a na kiselim tlima neophodno je obaviti kalcizaciju.

 

Tehnologija proizvodnje

Danas u proizvodnji imamo vrlo dobre hibride suncokreta, za koje moramo primijeniti odgovarajuću tehnologiju proizvodnje s osobitim naglaskom na sjetvu (rok sjetve i gustoća sklopa moraju biti prilagođeni svakom hibridu) i zaštitu usjeva od korova, bolesti i štetnika.

Plodored

Plodored je u proizvodnji suncokreta najdjelotvornija mjera za "suzbijanje" bolesti i štetnika budući da različiti patogeni (Sclerotinia sclerotiorum, Phomopsis helianthi, Plasmopara halstedi i dr.) koji se prenose biljnim ostacima mogu biti izvor zaraze i nekoliko godina. Zbog toga suncokret ne treba sijati na istu površinu najmanje 5-6 godina. I uski plodored sa sojom i uljanom repicom je potrebno izbjegavati jer ove kulture napadaju neke zajedničke bolesti. Dobri su predusjevi za suncokret pšenica i druge strne žitarice dok su kukuruz i šećerna repa nešto slabiji.

 

Obrada tla

Osnovnu obradu, ovisno o tipu tla i predusjevu treba obaviti što ranije u jesen, tj. tijekom rujna i listopada. Osnovna obrada se obavlja na dubinu 30-35 cm. Predsjetvena priprema tla ima veliki utjecaj na kvalitetu sjetve, ujednačenost nicanja odnosno postizanje željenih sklopova. Posebnu pažnju treba posvetiti sjetvenom sloju koji mora biti fine mrvičaste strukture radi lakšeg zagrijavanja. Tlo se ne smije obrađivati ako je jako vlažno jer to uzrokuje slabo ukorijenjavanje biljaka i povećava osjetljivost biljaka na nedostatak vlage. Za predsjetvenu obradu treba radije koristiti zubčasta ratila (sjetvospremač, kombinirani kultivator, zvrk drljača) i nastojati da se ova operacija obavi sa što manje prohoda, da se izbjegne zbijanje tla.

 

Gnojidba

Optimalna gnojidba suncokreta je osnovni preduvjet za postizanje visokih prinosa. Količina gnojiva ovisi o planiranom prinosu, plodnosti tla i klimatskim prilikama uzgojnog područja. Za izgradnju 100 kg sjemena i odgovarajuću vegetativnu masu suncokretu je potrebno: 4,0 do 4,5 kg dušika (N), 1,5 do 1,8 kg fosfora (P2O5) i 8 do 10 kg kalija (K2O), ovisno o uvjetima uzgoja. Za gnojidbu suncokreta orijentacijski se mogu preporučiti sljedeće količine hraniva: 90-130 kg/ha N, 70-120 kg/ha P2O5 i 100-140 kg/ha K2O.

 

Primjer gnojidbe suncokreta

Vrijeme primjene

Hranivo, kg/ha

Formulacija

Količina gnojiva

gnojiva

N

P2O5

K2O

gnojiva

kg/ha

Zaorati u jesen

28

80

120

NPK 7:20:30

400

 

46

 

 

UREA

100

Prije sjetve (startno)

30

30

30

NPK 15:15:15

200

Prihrana (u fazi 3-4 lista)

27

 

 

KAN 27%

100

Ukupno

131

110

150

 

800

 

Način i vrijeme primjene mineralnih gnojiva treba uskladiti s dinamikom usvajanja hraniva od strane biljke. Fosfor i kalij zajedno s 1/3 dušika većim djelom se primjenjuju u jesen, u osnovnoj obradi. Manju količinu dušika, fosfora i kalija (30-35 kg svakog hraniva) treba primjeniti i u proljeće jer povoljno utječu na početni porast suncokreta. U prihrani koja se obavlja u fazi 3-4 para listova suncokreta primjenjuje se preostala količina dušika u obliku KAN-a. Prihranjivanje suncokreta povoljno utječe na broj plodnih cvjetova u glavici, a time i na prinos. Kod mineralne ishrane ne smije se zaboraviti i na važnost pojedinih mikroelemenata (B, Cu, Mn, Fe). Činjenica je da se kod nas na vrlo malo površina gnojidba ratarskih kultura obavlja na osnovi kemijskih analiza tla. Međutim, ispravnu i ekonomski opravdanu gnojidbu moguće je obaviti samo na osnovi kemijskih analiza tla.

 

Sjetva

 Izbor hibrida. Za svako područje uzgoja suncokreta treba odabrati odgovarajući hibrid, tj. određene dužine vegetacije, visokog potencijala rodnosti, visokog udjela ulja u sjemenu, visoke otpornosti na dominantne bolesti, itd. U pravilu, u istočnoj Slavoniji i Baranji mogu se sijati srednje rani i srednje kasni hibridi, a u zapadnoj Slavoniji vrlo rani do srednje rani hibridi. Za sjetvu treba koristiti priznate (upisane u sortnu listu) i provjerene hibride, a gospodarstva s većim površinama pod suncokretom trebaju sijati dva ili više hibrida različite dužine vegetacije.

 

Kvaliteta sjemena. Za sjetvu se koristi kvalitetno dorađeno sjeme koje zadovoljava postojeće norme kvalitete (minimalna klijavost 80%, čistoća 97%). Dorađeno i tretirano sjeme pakirano je u vreće od natron papira, u kilogramima (od 3, 5 i 30 kg) ili u sjetvenim jedinicama (15.000, 70.000, 80.000 sjemenki).

 

Rok sjetve. Sjetvu suncokreta treba započeti kad se temperatura tla na 5 cm dubine ustali na 8oC, zbog toga što je potrebno da vrijeme od sjetve do nicanja bude što kraće. To je u istočnoj Hrvatskoj najčešće u prvoj i drugoj dekadi travnja.

 

U pojedinim godinama, kada rano nastupi toplo i suho vrijeme, sjetva suncokreta u prvoj dekadi travnja daje bolje rezultate jer sjeme za klijanje bolje koristi zimsku vlagu u tlu. Sjetvu suncokreta treba završiti do kraja travnja (u zapadnoj Slavoniji). Dakako da se rok sjetve mora prilagoditi regionalnim uvjetima klime i dužini vegetacije pojedinog hibrida. Prvo treba sijati srednje kasne, a zatim srednje rane i rane hibride suncokreta. Kod hibrida duže vegetacije produljene roka sjetve izvan optimalnog ima negativniji utjecaj na prinos sjemena, nego kod odgode sjetve ranih hibrida.

Gustoća sklopa (broj i raspored biljaka po hektaru). Broj biljaka po hektaru i način sjetve ovise o hibridu i ekološkim uvjetima uzgoja. Ekološki uvjeti mogu značajno modificirati komponente prinosa i fiziološke osobine suncokreta. Npr. u vlažnoj godini isti hibrid će dati značajno veći prinos sjemena s manjim brojem biljaka po hektaru, nego u suhoj godini. Hibridi dulje vegetacije su u pravilu viši i robusniji tj. krupnijih glavica i siju se rjeđe, a niži i raniji hibridi sitnijih glavica siju se gušće. Za hibride dulje vegetacije preporučuju se sklopovi od 60.000-65.000 biljaka/ha, a ranozrele 65.000-70.000 biljaka/ha u žetvi. Ako se kasniji hibridi zasiju u pregustom sklopu, glavice će biti manje kao i veličina i broj sjemenki u glavici, a biljke nešto više što stvara veću mogućnost za razvoj bolesti i polijeganje.

 

Količina sjemena. Točnu količinu sjemena za sjetvu treba izračunati na osnovu planirane gustoće sklopa, (mase tisuću sjemenki) i uporabne vrijednosti sjemena.

 Ako je sjeme pakirano u sjetvenim jedinicama, količina sjemena izračuna se dijeljenjem planiranog broja biljaka po hektaru s uporabnom vrijednosti sjemena.

 

                                                                                    Planirani sklop u žetvi (bilj./ha)

Broj sjemenki u sjetvi (sjemenki/ha) = -------------------------------------------------- x 100

                                                                                  Uporabna vrijednost sjemena (%)

  

                                                                       Čistoća (%) x Klijavost (%)

Uporabna vrijednost sjemena = ----------------------------------------- 

                                                                                           100

  

Način sjetve. Suncokret se, kao i većina okopavina sije tzv. „precision drilling" načinom, odnosno sjemenku po sjemenku. Suncokret se sije na međuredni razmak od 70 cm, a razmak u redu ovisi o dužini vegetacije, te ga treba izračunati za svaki hibrid.

 

                                                             10.000 cm2

Vegetacijski prostor/biljci (cm2) = -------------------------------

                                                              Broj sjemenki/m2

 

 

                                                       Vegetacijski prostor/biljci (cm2)

Razmak u redu (cm) = -----------------------------------------------

                                                        Međuredni razmak (cm)

  

Najčešće razmak u redu varira od 18 do 32 cm. Raniji hibridi se siju na manji razmak unutar reda, a kasniji na veći. Uobičajeno je da se način sjetve (razmak unutar reda) podešava prema postojećoj tehnici na gospodarstvu. Sve sijačice u uputstvima za rad imaju izračunate podatke (razmak redova i razmak u redu) za određeni broj biljaka po hektaru. Najbolja kvaliteta sjetve postiže se pneumatskim preciznim sijačicama s odgovarajućim pločama za suncokret.

Dubina sjetve. Dubinu sjetve treba prilagoditi svojstvima tla i krupnoći sjemena. Na težim i hladnijim tlima sjetvu treba obaviti na 4-5 cm dubine, a na lakšim strukturnim tlima na 5-6 cm. Sitnije sjeme tj. sjeme manje mase tisuću sjemenki treba sijati pliće (4-5 cm), a krupnije dublje (5-6 cm).

 

Njega i zaštita usjeva 

Usjev suncokreta treba obavezno jedan do dva puta kultivirati radi prozračivanja tla i boljeg razvoja korijenovog sustava. S kultivacijom treba obaviti prihranu, jedan ili dva puta ovisno o ishranjenosti biljke i plodnosti tla.

 

Zaštita suncokreta od korova. Za pravilan izbor herbicida važno je poznavati korovsku floru određenog područja ili njive, te klimatske i zemljišne uvjete. Za suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova u suncokretu postoji veliki broj herbicida. U pravilu treba kombinirati dva ili tri herbicida, čime se proširuje spektar njihova djelovanja. Većina ih se koristi nakon sjetve, a prije nicanja suncokreta. Nakon nicanja suncokreta, za suzbijanje širokolisnih korova, na hrvatskom tržištu zastupljen je samo jedan herbicid, odnosno pripravak (Pledge 50 WP).

 

Zaštita suncokreta od bolesti. U proizvodnji, suncokretu najveće štete nanose patogeni: siva pjegavost stabljike suncokreta (Phomopsis helianthi) i bijela trulež suncokreta (Sclerotinia sclerotiorum), te siva plijesan (Botrytis cinerea) pa je težište u suzbijanju ovih bolesti. Protiv bolesti se može boriti: pridržavanjem plodoreda, dubokim zaoravanjem žetvenih ostataka, odabirom otpornih hibrida, sjetvom zdravog i kvalitetnog sjemena tretiranog fungicidima, postizanjem pravilnog razmaka unutar reda i odgovarajućeg sklopa, suzbijanjem lisnih uši, obveznim prskanjem fungicidima tijekom vegetacije. Prema iskustvima i praćenju proizvodne prakse, suncokret je moguće zaštititi od bolesti dvokratnim tretiranjem fungicidima: prvo tretiranje treba obaviti u fazi butonizacije (od 4-6 pari listova do pojave glavice) i drugo tretiranje u početku cvatnje (u razdoblju kada je 15-20% biljaka procvalo pa do pune cvatnje). Prvo tretiranje može se obaviti traktorskom prskalicom koja ima zračnu potporu (u vrijeme butonizacije, tj. kad su glavice suncokreta promjera 2-3 cm, a visina biljaka između 55 i 60 cm) kako ih traktor ne bi oštetio. Zbog visine biljaka, drugo tretiranje se mora obaviti iz aviona ili traktorskim prskalicama posebne izvedbe, tj. traktorima visokog klirensa i prskalicom za tretiranje visokih kultura. Problem kod primjene traktora je oštećenje biljaka, a kod primjene aviona slaba pokrovnost, tj. slabija kvaliteta tretiranja usjeva jer se primjenjuje manja količina vode (80-100 l/ha).

Zaštita od štetnika. Štetnici na suncokretu manje su opasni od bolesti. U nas, suncokretu pored zemljišnih štetnika, najčešće štete nanose kukuruzna pipa, siva repina pipa, lisne uši, stjenice i ptice. Zaštita od zemljišnih štetnika provodi se tretiranjem sjemena. Uši na suncokretu mogu uzrokovati smanjenje prinosa ako se napad odvija prije stadija odvajanja cvjetnog pupa. Gubici mogu iznositi i do 400 kg/ha. Ako je jači napad lisnih uši na suncokretu treba obaviti suzbijanje odgovarajućim aficidima uz točno pridržavanje priloženih uputa.

 

Žetva

Žetva suncokreta se obavlja kada je u sjemenu (zrnu) završen proces sinteze ulja i drugih tvari te kada se sadržaj vlage snizi na postotak koji dozvoljava sigurno uskladištenje uz eventualno dosušivanje tj. u tehnološkoj zrelosti. Najbolje je prije žetve sa svakog usjeva uzeti prosječan uzorak i odrediti postotak vlage u sjemenu (u laboratoriju ili terenskim vlagomjerom). U tehnološkoj zriobi sjeme sadrži 12-14% vlage, a za čuvanje u skladištima vlaga treba biti manja od 10%. Zato je neophodno, odmah nakon žetve, sjeme otpremiti na čišćenje, sušenje i uskladištenje. Za žetvu suncokreta koriste se žitni kombajni uz određena podešavanja i upotrebu adaptera za suncokret. Obično treba podesiti brzinu kretanja kombajna, broj okretaja bubnja, razmak bubanj-oblovina, zračnu struju i otvor sita-rešeta, sukladno stanju usjeva u momentu žetve, odnosno uputstvima proizvođača za svaki tip kombajna. Za uspjeh žetve zaslužni su i sami hibridi. Za kvalitetno obavljanje žetve osobito su pogodni, hibridi koji ujednačeno sazrijevaju i imaju suhu stabljiku te hibridi visoke otpornosti na polijeganje i osipanje sjemena. Današnja tehnološka razina mehanizacije, a posebice kombajna je izuzetno visoka, što omogućava učinkovitu žetvu suncokreta uz gubitke do maksimalno 3%.

 

 

 

 

79A8112D-FB72-A54D-BCDE-5CA8CB26A486